logo Naslovna
naslov
Rasprava o instituciji Predsjednika RH
: Ivica Relković - : 21.1.2019.

Vrijeme je za hrvatsko privođenje nas samih pred vlastito političko ogledalo


 

Vrijeme je za hrvatsko "privođenje" nas samih pred vlastito političko ogledalo. Vrijeme je za neušminkano suočavanje s našom državnom prošlošću, sadašnjošću i  budućnošću. Vrijeme je za konkretne, a ne kozmetičke korake prema optimalnom uređenju hrvatske države. I nijedna tema ne smije biti pod embargom nedodirljivosti. 

     

Hrvatska nije u poziciji da se razbacuje ni poreznim novcem ni nagomilanom javnom administracijom ni nejasnim i nepotrebnim funkcijama, a najmanje kontraproduktivnim propisima i sporošću mnogih dijelova državnog i lokalnog javnog sustava. Najmanje nas trebaju opterećivati "tradicije" nekih institucija koje u našem slučaju uopće nemaju relevantno trajanje. Od samog vrha do dna Hrvatska se treba preispitati kako u odluke svoje budućnosti ne bi išla krivim putevima i stranputicama. Baš stoga što smo kao država u određenom cajtnotu održivosti, nemamo pravo na pogrešan smjer samo zato što nemamo vremena za preispitivanje sadašnje pozicije po svim ključnim državnim pitanjima. Ono što izdrži propitivanje treba osnažiti, a ono što ne izdrži treba mijenjati ili ukidati. Ako kao država želimo napredovati, a ne tek preživljavati. 

 

Jedna od prvih točaka provjere potrebnosti ili nepotrebnosti, odnosno bolje definiranosti jedne institucije ili funkcije jest pozicija predsjednika države. Mi pred to pitanje trebamo stati analitički hladno, pa ga neucjenjivo razmotriti u svim smjerovima. Trebamo ga potpuno rasvjetliti bez straha od ovih ili onih interesnih, stranačkih, svjetonazorskih ili bilo čijih osobnih aspiracija. Bez ikakva ad hominem povoda trebamo raspraviti kakva nam uloga predsjednika treba ili ne treba. A uklapa li se to u osobne ambicije Kolinde Grabar-Kitarović ili Zorana Milanovića ili nekog trećeg, četvrtog ili petog, potpuno je irelevantno. Ničija osobna želja da mu država donira pet godina lagodne karijere ne smije biti iznad državnog interesa za optimizacijom vlastitog uređenja!

 

Rasprava o odnosima predsjednika države i predsjednika vlade, kao i daljnje razmatranje pozicije predsjednika države u hrvatskoj arhitekturi vlasti, nema, dakle, nikakve veze s trenutnim osobama koje obnašaju te funkcije, naročito ne s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Namjera nije da u raspravi propitujemo poteze aktualne Predsjednice kao ključne argumente za održivosti ili neodrživost te institucije (čak i kad se na njih budemo osvrtali i referirali u sekundarnom pogledu), nego da raspravimo sam smisao uređenja vlasti kakvo imamo s točno ovakvom pozicijom predsjednika države.

 

Baš sada, dok se predsjednička kampanja nije ozbiljnije pokrenula (iako je za Kolindu Grabar-Kitarović zapravo već krenula), hrvatska bi struka i javnost trebala neopterećeno raspraviti korisnost našeg modela predsjedničke uloge. Otvaranje rasprave o "arhitekturi vlasti" (dakle i odnosa Sabora i vlade) u Republici Hrvatskoj nužno je u ovom trenutku. Moramo prije sljedećih izbornih ciklusa otvoreno progovoriti o svemu što smatramo problematičnim. I nije toliko važno sviđa li nam se ili ne sviđa tuđi prijedlog, nego uviđamo li ili ne uviđamo da je određeni izborni model dobar ili ne. I tek kvalitetna rasprava treba dati odgovor na pitanje trebamo li hrvatski politički sustav i izborni model samo malo korigirati ili značajno redizajnirati. Ulaziti u novi predsjednički ciklus bez propitivanja smisla ovako postavljene predsjedničke uloge, znači unaprijed prihvatiti pet potencijalno uzaludnih godina opterećenih nepotrebnim materijalnim troškovima i nefunkcionalnim odnosom državnih vlasti.

 

U okviru ove teme prikazat ćemo i sadašnje ustavne ovlasti i odnose na relacijama predsjednik države – predsjednik Hrvatskog sabora, predsjednik države - predsjednik vlade i predsjednik Hrvatskog sabora – predsjednik vlade, pa na temelju toga otvoriti neke moguće smjerove nove arhitekture hrvatskog modela vlasti, odnosno hrvatskog političkog sustava. To znači da nećemo zaboraviti ni parlamentarnu problematiku ili bolje rečeno parlamentarnu drugorazrednost u današnjim političkim odnosima. U politički dio vlasti spada uloga i pozicija i Ustavnog suda (i tu imamo sličan problem kao s krivo pozicioniranim predsjednikom države, jer nam se čini da ponekad širi svoje prostore u ono što je stvarna sudbena vlast i nadležnost Vrhovnog suda, a riječ je prvenstveno o "zakononadzornoj" političkoj, a ne sudbenoj instituciji).

Zastava Predsjednika RH, konstrukcija (izvor: sabor.hr)

Otvaramo najprije pitanje položaja Predsjednika države, jer se to pitanje već ranije otvaralo, ali uglavnom je to bilo u trenucima kampanje, pa se nakon toga ništa bitno nije rješavalo.

 

Na javnu raspravu pozivamo sve relevantne osobe i institucije koje o tome imaju što relevantno reći. I nije nužno da se rasprava vodi samo ovdje na našem portalu, nego u široj hrvatskoj javnosti (pa i svim drugim medijima koji u toj temi žele ozbiljno participirati). A primjećujete da najmanje potenciramo uključenje političkih stranaka u tu raspravu, jer je dosad upravo tu nastajao problem umrtvljivanja ili ignoriranja javne rasprave zbog uskostranačkih kratkoročnih interesa. Ključne političke stranke trebaju shvatiti da će im zadržavanje loših rješenja u svim područjima (pa tako i u području političkog sustava) na kraju izravno štetiti, pa i do samog nestajanja. Populizam i sve snažniji rast protestnih opcija može nas dovesti do ruba, pa i preko ruba destruktivnog političkog kaosa. Odgovornost neće biti samo na tim i takvim opcijama i onima koji ih (čak i iz očaja i revolta) odluče podržati, nego prvenstveno na "starim" začahurenim strankama i apolitičnom dijelu inteligencije.

 

Hrvatska je danas na svojem ključnom državno-političkom raskrižju od završetka Domovinskog rata. To i nije tako loše. Loše bi bilo ignorirati tu činjenicu, pa "voziti" dalje bez uvažavanja da je na raskrižju moguće i krivo skrenuti i nesmotreno se sudariti s nekim iz drugog smjera.

 

Ako se ne usudimo postaviti pitanje treba li nam ovakva funkcija predsjednika države, nećemo si iskreno i dosljedno moći postaviti nijedno drugo pitanje boljeg uređenja Republike Hrvatske. A jedna jedina osoba u Hrvatskoj čiji nas odgovor na to pitanje sada namjanje treba zanimati, upravo je ona koja je danas subjektivno uronjena u obnašanje te funkcije.

 

 Ilustracije: Zastava Predsjednika RH i Zastava Predsjednika RH, konstrukcija (izvor: sabor.hr)